HR - Ljudski Resursi - Hrvatska

Više zaposlenih u turizmu, obrtu i slobodnim profesijama

U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem ožujka ove godine bilo 189.878 zaposlenih, što je za 0,9 posto ili 1.705 osoba više nego na kraju veljače, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS).

U obrtu je krajem ožujka bilo 167.403 zaposlenih, što je 1 posto ili 1.625 osoba više nego u veljači. Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija istovremeno je porastao za 80 osoba, odnosno 0,3 posto, na ukupno 22.475 zaposlenih. Zaposlenost je pala u pet područja djelatnosti i u postotku se kreće od 1,3 posto u informatici i komunikacijama, u kojoj je u obrtima krajem ožujka bilo zaposleno 1.361 radnik, do pada za 0,2 posto u poslovanju nekretninama, na 537 osoba.

U turističkim zanimanjima 22 posto više novozaposlenih

U turističkim je zanimanjima u prva četiri mjeseca ove godine zabilježeno 14.452 novozaposlenih osoba, što je 22 posto više nego tijekom istog razdoblja prošle godine, a kao i ranije i ove su godine najtraženija zanimanja konobar i kuhar, izvijestili su iz Ministarstva turizma pozivajući se na podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

S obzirom na te podatke udjel novozaposlenih u turističkim djelatnostima u ukupno novozaposlenima u Hrvatskoj u prva četiri mjeseca iznosio je 22,4 posto, što po ocjeni ministra turizma Darka Lorencina još jednom dokazuje da je i u ovim izazovnim vremenima turizam ne samo pokretač gospodarstva, već i generator ukupnog zapošljavanja. Iz Ministarstva turizma iznose podatak da je zaposlenih u turizmu na određeno i određeno/sezonski u prva četiri mjeseca ove godine bilo 14.041 ili 23,2 posto više nego u istim mjesecima prošle godine. Udjel zaposlenih na određeno i određeno/sezonski u ukupno novozaposlenim radnicima iznosi 21,8 posto.

Potrošačke cijene pale treći mjesec zaredom

U travnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj pale za 0,5 posto na godišnjoj razini, a premda se radi o padu cijena već treći mjesec zaredom, što dosad nikada nije zabilježeno, makroekonomisti smatraju da je rizik od deflacije minimalan.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na ožujak za 0,3 posto, dok su u odnosu na travanj prošle godine pale za 0,5 posto.

To je u skladu s procjenama pet makroekonomista, koji su u anketi Hine u prosjeku očekivali pad potrošačkih cijena za 0,4 posto na godišnjoj razini. To je već treći mjesec zaredom kako potrošačke cijene padaju, s obzirom da su u veljači skliznule za 0,6, a u ožujku za 0,4 posto.

Padu potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše je pridonio pad u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića, za 2,3 posto, koja u strukturi potrošačke košarice čini udio od gotovo 30 posto. Pad cijena na godišnjoj razini zabilježen je i u ostalim kategorijama, izuzev kategorije alkoholnih pića i duhana koja u travnju bilježi rast cijena od 9,5 posto, te kategorije stanovanje, voda, energija, plin i druga goriva, s rastom od 1,8 posto, gdje je rast cijena posljedica rasta u kategoriji opskrbe vodom i različite komunalne usluge za 7,1 posto godišnje, koja je pak rezultat Vladine odluke iz siječnja o povećanju visine naknade za korištenje voda od 1. travnja ove godine, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.